Počela arheološka iskopavanja lokaliteta Kalin hadži Alijine džamije

Počela arheološka iskopavanja lokaliteta Kalin hadži Alijine džamije

Arheološka iskopavanja lokaliteta Kalin hadži Alijine džamije u Sarajevu, pored Narodnog pozorišta Sarajevo, ponovno su započela danas, a iskusan tim od 100 arheologa i studenata, s podrškom članova Katedre za arheologiju Univerziteta u Sarajevu, do kraja septembra će okončati istraživanja.

Početak prvih arheoloških istraživanja ozvaničio je načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić, direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović i predstavnik Muftijstva sarajevskog Abdulgafar Velić, koji s Katedrom za arheologiju Univerziteta u Sarajevu i Društvom arheologa 1894 sarađuju na ovom projektu.

Zemaljski muzej je već radio istraživanja, ali nije ništa prezentirano javnosti, stoga će, kazao je Zajimović, istraživanje biti završeno krajem septembra, kada će biti konzervirani pronađeni ostaci.

Treća faza je uređenje ovog vakufskog parka, potom izmjena urbanističkog plana, koje je pokrenula Općina Centar u saradnji sa Zavodom za planiranje grada Sarajeva.

Logističku podršku arheološkim istraživanjima ovog lokaliteta pruža Katedra za arheologiju Filozofskog fakulteta UNSA i Institut za arheologiju, a rukovoditelj Katedre doc.dr. Adnan Kaljanac je pojasnio da će se iskopavanje izvoditi u nekoliko faza.

"Prva je da lokalitet vratimo u arheološki prihvatljivo stanje, jer je već dugo vremena zapušten, da utvrdimo ono što je dosad već iskopano, a potom krećemo u drugu fazu, a to je da čitav lokalitet niveliran. Potom se spuštamo prema arheološkom lokalitetu i nastavljamo iskopavanje", rekao je Kaljanac.

Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić izrazio je nadu da će ovo biti dobra prilika da arheolozi počnu detaljna istraživanja, ali da su Općina i Općinsko vijeće odlučni da ovaj prostor urede, urbaniziraju i vjerodostojno predstave stanje na ovom lokalitetu.

Ajnadžić nije želio prejudicirati bilo koje rješenje u budućnosti, ali je nekoliko rješenja u opticaju, uređenje arheološkog parka, detaljno istraživanje, ograđivanje i neophodni elementi za sređivanje prostora.

Predsjednik Društva arheologa 1894 Adnan Muftarević je istakao da je lokalitet od izuzetnog značaja, ne samo zato što se nalazio u samoj jezgri grada i sadašnje stanje predstavlja ruglo za našu zajednicu već i zbog toga što je džamija bila jedna od reprezentativnijih u osmanskom dobu.

Naveo je da su do sada pronađeni ostaci temelja džamije, mekteba i pratećih objekata, abdesthane i toaleta, a pretpostavka je da će pronaći mezarje harema.

"Kada je džamija srušena 1947. godine, rekli su da su svi mezari ekshumirani, ali mi još nismo sigurni u to. To će istraživanja pokazati, a vođeni primjerom At-mejdana i Bakr-babine džamije, gdje je isto rečeno, mi smo naišli na samo jedan ekshumirani mezar, a svi drugi su na svom mjestu i danas su zaštićeni". dodao je.

Nadzor nad arheološkim istraživanjem vršit će Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS-a.


Fotografije

Anketa

  • Prema šeriatskom zakonu volja vakifa je: