Nacionalizacijom vakufskih stanova i poslovnih prostora Islamskoj zajednici nanesena šteta veća od milijardu KM!

Nacionalizacijom vakufskih stanova i poslovnih prostora Islamskoj zajednici nanesena šteta veća od milijardu KM!

Vraćanje vakufske imovine jedno je od složenijih pitanja u BiH i brojni su razlozi zašto vlastima nije u interesu da ovo pitanje, koje je za Islamsku zajednicu krucijalno, bude riješeno.

Zbog nevraćanja imovine, Federacija BiH godišnje ošteti vakuf za 15.840.000,00 KM, a Republika Srpska (RS) za iznos od 9.660.000,00 KM.

Ukupna godišnja šteta nanesena vakufima u BiH iznosi 25.500.000,00 KM!

Od prihoda koje joj država "uzima" Islamska zajednica u BiH mogla bi da gradi firme i time pomogne u rješavanju gorućeg problema s kojima se susreće naša zemlja, a to je zapošljavanje. Čak bi mogla biti i lider u proizvodnji solarne energije, s obzirom na to da posjeduje imovinu koju bi u te svrhe mogla iskoristiti.

Pri tome, treba uzeti u obzir da solarna elektrana godišnje proizvodi između 130.000 i 150.000 kWh, a zarada je oko 110.000 KM.

Inače, garantovane otkupne cijene električne energije na koje je Vlada FBiH dala saglasnost, a koje se primjenjuju od 1. marta 2019. godine, su 0,4071 KM/kWh za mikro solarne elektrane (do 23 kW), 0,22664 KM/kWh za mini solarne elektrane ( do 150 kW) i 0,18212 KM/kWh za male solarne elektrane ( do 1.000 kW).

- Da posjeduje ove prihode, Islamska zajednica u BiH ne bi bila zavisna od drugih izvora prihoda i ne bi bila u potrebi da stalno pokušava pronaći finansijska sredstva za realizaciju svojih projekata, posebno kada se radi o ponovnoj izgradnji u agresiji porušenih objekata. Vakuf bi bio oslonac ekonomskog razvoja i realizacije svih projekata. Tada bi vakuf bio u stanju da realizira i projekte od društvenog značaja, kao što je nekad u stvari i radio, jer je vakuf bio pokretačka snaga ekonomskog i urbanog razvoja određenih sredina. I sa ovo malo prihoda koje ima od vakufa Islamska zajednica učestvuje u realizaciji brojnih društveno korisnih projekata, a kako bi tek bilo kada bi joj se vratili vakufi na titularenje - kazao je za Preporod.info Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.

Zajimović se osvrnuo na eventualni projekat proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, navodeći da je on veoma interesantan za Islamsku zajednicu.

- Činjenica je da mi posjedujemo veliki broj zemljišnih parcela na kojima se mogu instalirati solarni paneli kao i druge vrste baznih stanica za proizvodnju energije. Rijaset IZ je formirao Stručni tim koji ima zadatak obići sve potencijalne lokacije i sačiniti Elaborat procjene potencijala za izgradnju solarnih-fotonaponskih elektrana na lokacijama u vlasništvu Islamske zajednice u BiH. Mi već prilikom gradnje novih vakufa nastojimo, gdje god je to moguće, postaviti solarne panele koji bi zadovoljavali energetske potrebe tog objekta. Naravno, govorimo o lokacijama kojima imamo pristup. Kada se radi o nacionaliziranim objektima, ne možemo raditi nikakve analize ili ekspertize, jer takvim objektima i lokacijama nemamo pristup - kaže on.

Zajimović navodi da će se Vakufska direkcija boriti i insistirati da zakon o restituciji, odnosno denacionalizaciji, bude donesen.

- BiH nije donijela zakon koji će tretirati pitanje povrata nacionalizirane imovine. Pitanje restitucije, odnosno denacionalizacije u BiH, još uvijek je na polaznoj putanji, odnosno, u posljednjih nekoliko godina uopće se ne tretira i ne postavlja ovo pitanje. Državne strukture nemaju nikakvih planova kada je u pitanju restitucija, odnosno denacionalizacija. Važno je i za državu da se zakon donese, a implementacija zakona može trajati i godinama. Vjerske zajednice su, kad se radi o periodu implementacije, fleksibilne. Nažalost rijetka smo država koja je izašla iz totalitarnih režima i koja nije donijela zakonski propis po ovom pitanju. Kod nas je restitucija shvaćena kao pitanje koje može dovesti državu pred ekonomski kolaps, što je smiješno i nije tačno. Radi se o namjernom i ciljanom dezavuisanju javnosti kako bi država opravdala svoj nerad po ovom pitanju - kaže Zajimović.

Navodi da svakim danom kašnjenja postoji realna opasnost da restitucija, odnosno denacionalizacija, neće biti moguća naročito u naturalnom obliku.

To se, pojašnjava, već desilo s nacionaliziranim stanovima gdje je donesen Zakon o prodaji stanova nosiocima stanarskog prava i tu imamo već problem da neće moći biti vraćeni stanovi koji su nacionalizirani, već samo adekvatna zamjena ili obeštećenje.

- Samo po ovom zakonu vakuf je oštećen za više od 470 stanova u Federaciji i to najveći broj u Sarajevu, Mostaru, Travniku i Tuzli. Ovim zakonom je napravljen jedan presedan, gdje je data prednost nosiocima stanarskog prava u odnosu na vlasnika. Slična je situacija i s ostalom imovinom. Islamskoj zajednici je u bivšim totalitarnim režimima oduzeto sve što se moglo oduzeti u smislu stanova, poslovnih prostora, šuma, gradskog građevinskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta i dr. Međutim, veliki procenat ove imovine je još uvijek moguće vratiti u naturalnom obliku, naročito poslovne prostore, šume i poljoprivredno zemljište. Trošak povrata u naturalnom obliku državu ne bi koštao ništa. Međutim, tu nastupaju lokalne zajednice koje se također (neke od njih) protive povratu nacionalizirane imovine, jer one putem rentanja nacionalizirane imovine pune svoj budžet. Postavljam pitanje da li lokalne zajednice odnosno općine mogu i trebaju da se bave iznajmljivanjem imovine ili trebaju da budu na usluzi građanima zbog kojih i postoje? Nažalost, postoje općine kojima je jedan od osnovnih prihoda prihod od rentanja imovine i to u najvećoj mjeri nacionalizirane imovine - pojašnjava Zajimović.

U najvećoj mjeri se radi, kaže, o perspektivnoj imovini smještenoj u centralnim zonama gradova.

- Svi vakufi, odnosno nekretnine imaju svoju svrhu i namjeru zbog koje su uvakufljene, a oduzimanjem imovine onemogućena je sprovedba te srhe. Zamislite sada koliko je kategorija društva eliminisano i spriječeno uživanja svog prava od vakufa, pogotovo kada imamo na umu činjenicu da bi se određeni prihodi od vakufa prema vakufnami trebali usmjeravati prema tim kategorijama društva (siromašni, bolesni, ugrožene kategorije društva, studenti, učenici i dr.). Mi nismo u mogućnosti da ispunjavamo uslove koje postavio vakif zato što su nam oduzeli tu imovinu. Dokaz odnosa države prema nacionaliziranoj imovini jeste i sama činjenica da Islamska zajednica nije još potpisala ugovor sa državom govori o tom odnosu države prema Islamskoj zajednici i obavezama koje država treba da ispuni. U jednom trenutku, naročito od lokalnih zajednica, tražili smo da nam vrate makar onu imovinu koju oni ne koriste i sa kojom ne znaju šta će, jer mi smo spremni realizirati određene projekte i staviti tu imovinu u funkciju - navodi Zajimović.

Zajimovic.jpg - Usljed nacionalizacije stanova i poslovnih prostora vakufske imovine Islamskoj zajednici nanesena šteta preko milijardu KM!   
Priča o donošenju zakona o restituciji odavno traje

Postoji niz vrsta projekata koje bi, kako kaže direktor, Vakufska direkcija mogla implementirati na imovini takve vrste svejedno, radilo se o projektima kultivisanja zemljišta, izgradnji stambeno-poslovnih prostora, projektima obnovljivih izvora energije ili socijalnim projektima.

- Formalno pravno još ništa nije vraćeno Islamskoj zajednici. Jedan mali procenat lokalne zajednice su vratile po principu privremenog povrata ali se i dalje te lokalne zajednice vode kao vlasnici te imovine. Kao privremeno rješenje mi smo zadovoljni i time. Međutim, u posljednjih nekoliko godina ni ova vrsta privremenog povrata, zbog nerazumijevanja općina, nije moguća. Procjenjujemo da je svega pet posto oduzete imovine vraćeno po principu privremenog povrata, što ni iz bliza nije zadovoljavajuće - kaže nam Zajimović.

Kada je u pitanju lokacija nacionalizirane imovine, skoro da nema mjesta u BiH gdje nije oduzet neki vakuf, dodaje on.

- Tamo gdje je bilo više imovine, više je i oduzimana, naročito u većim sredinama kao što su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Travnik, Tuzla i druga veća mjesta. Međutim, i u manjim mjestima je oduzimano, naročito poljoprivredno zemljište i šumske površine - ističe Zajimović.

Govoreći o vakufskoj imovini navodi da je tokom Drugog svjetskog rata od 1941. do 1945. godine u BiH, potpuno ili djelomično, uništeno 303 objekta Islamske zajednice (džamije, mektebi, medrese, kuće, stambene zgrade, dućani, magaze i dr.).

Nadalje, prema dostupnim podacima, u periodu od 1945. do 1990. godine, ukupan broj oduzetih vakufa (dućani, džamije, mezarja, kuće, stanovi, zgrade) iznosi 11.324, odnosno ukupna površina oduzetih vakufskih nekretnina iznosi 30.342.496 m2 . Tokom agresije na BiH (1992-1995) srpski i hrvatski agresori porušili su 1.311 vakufskih objekata (džamije, mesdžidi, mektebi, tekije i haremi), a oštetili 472.

- Šteta koja je nanesena vakufu u Bosni i Hercegovini usljed nacionalizacije stanova i poslovnih prostora u periodu od 1996. godine do danas iznosi više stotina miliona konvertibilnih maraka. Ukupna šteta koja je nanesena vakufskoj imovini u novijem periodu veća je od milijardu konvertibilnih maraka. Nanesena šteta odnosi se na vakufske poslovne prostore i stanove, a ne i na druge nekretnine, a prouzrokovana je njihovim nepovratom Islamskoj zajednici - zaključio je direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović u razgovoru za naš portal.

(A.N./Preporod.info)