Četiri decenije FIN-a: Utkan u biće bosanskih muslimana, rastao uz nesebičnu pomoć vakifa

Četiri decenije FIN-a: Utkan u biće bosanskih muslimana, rastao uz nesebičnu pomoć vakifa

Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu svečano je obilježio 40 godina rada. Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijeloga Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić.

Ključne institucionalne uloge u vjerskom i društvenom legitimiranju projekta i gradnji Fakulteta imali su Husein efendija Đozo, rukovodilac prosvjetnih poslova u Islamskoj zajednici, reisul-ulema Sulejman efendija Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim efendija Hadžiabdić.

Nastavni plan i program Islamskog teološkog fakulteta sačinio je Matični odbor, u kojem su bile najistaknutije ličnosti iz dvije generacije bosanskih alima i muslimanskih intelektualaca: Husein Đozo, egipatski akademik i islamski reformator, akademik Hamdija Čemerlić, i drugi, a u prvi nastavnički zbor imenovani su profesori Husein Đozo, Hamdija Ćemerlić, Hamid Hadžibegić, Ibrahim Trebinjac, Ahmed Smajlović i Midhat Riđanović, docent Jusuf Ramić i asistent-predavač Hilmo Neimarlija.

Pomoć fakultetu

Čitava plejada dobrotvora ulagala je u fakultet, to su bili vakifi, stipenditori i dobrotvori koji su svoja imanja i materijalna dobra uvakufili za FIN, kao što su Ahmed Tabaković, Nusret Halačević, Muhamed i Barbara Tantavi u Mostaru, Nazif Hadžiomerović u Čapljini, te Halida Izetbegović iz Sarajeva.

Profesor FIN-a Mustafa Hasani je za Fenu pojasnio da se otvaranjem Fakulteta javila potreba za formiranjem kvalitetne biblioteke koja je trebala pratiti i razvijati nastavno-naučni proces.

- Stoga ne treba čuditi da su mnogi naši alimi ili njihovi nasljednici uvakufili za biblioteku Fakulteta knjige koje su skupljali godinama – kazao je on te dodao da je veći broj knjiga dao Ahmed Burek čija biblioteka broji 900 naslova ili preko 1.600 knjiga, potom, Kasim Dobrača, Salim Muftić, Ismet Kasumović, Husein Đozo, Ibrahim Džananović, Mustafa Sahačić, Adnan Silajdžić, Enes Karić, Esma Ruždić, Mirsada Balić, hfz. Mustafa Erkočević.

Četiri decenije FIN-a: Utkan u biće bosanskih muslimana, rastao uz nesebičnu pomoć vakifa

Nakon otvaranja Fakulteta, kaže Hasani, muslimani iz svih dijelova bivše Jugoslavije nastavili su svoju brigu za ovu jedinstvenu ustanovu, između ostalog putem osiguranja stipendija za studente, te je osnivano više fondova za stipendiranje s posebnom namjenom, kao što su fondovi: Esma-hanuma Čemerlić, dr. Alija Mehmedbašić, Fond hadži Saliha i Mustafe Kaukčije.

- Evidentno je da je FIN duboko utkan u biće ovdašnjih muslimana, te da su ta ljubav i briga transgeneracijski, što je svakako poticaj da se takav odnos između Fakulteta i vakifa nastavi razvijati, ali i obavezivati, uvažavajući brojna očekivanja koja su utisnuta u vakuf i darivanja, a to je da Fakultet odgovori svojoj misiji i zadaći u vremenima koja dolaze - naglašava Hasani.

Iako je počeo s radom u drugačijem akademskom okruženju i u društveno-političkim okolnostima koje mu nisu bile naklonjene, FIN je danas jedan od četiri fakulteta koji djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH i punopravni je član, u nastavnom, naučno-istraživačkom i drugim procesima na Univerzitetu u Sarajevu.

Nastavni planovi

S obzirom da su nastavni planovi i programi jedan od glavnih faktora uspjeha obrazovnih institucija, profesor Ahmet Alibašić kaže da su glavna obilježja planova i programa od samog početka FIN-a bili islamski reformatorski kurs, integrativni pristup društvenim i humanističkim naukama te otvorenost i komparativna perspektiva gotovo svih islamskih nauka.

- Nastavne planove Fakulteta od samog početka odlikovali su autentičnost, otvorenost, integrativni pristup i reformatorski kurs – istakao je Alibašić u izjavi za Fenu.

Od samog početka, pojasnio je, postojalo je jasno opredjeljenje da Fakultet treba biti savremena škola koja neće samo prenositi ranija znanja i vjerska tumačenja na nove generacije, već će i sama učestvovati u ambicioznom poduhvatu oživljavanja islamske misli i tumačenju islama u skladu s duhom mjesta i vremena.

U perspektivi, Fakultet težište razvoja studijskih programa planira staviti na II ciklus studija.

- Ovih dana zaprimamo aplikacije kandidata za zajednički master studij “Međureligijski dijalog za mir“ sa Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu i Pravoslavnim bogoslovskim fakultetom – kaže Alibašić.

U narednim godinama u planu je uvođenje strukovnog magistarskog studija za imame, hatibe i muallime. Također je u toku izrada elaborata za programe religijskog turizma i međunarodnog mastera u islamskim naukama na engleskom i arapskom jeziku.

S obzirom na to da je jezik glavni nedostatak obrazovanja na Fakultetu, ovaj iskorak u pravcu internacionalizacije mogao bi se pokazati kao presudan za perspektivu Fakulteta u narednim decenijama.

Ovo je potvrdio i akademik Enes Karić u petak kada je na prigodnoj svečanosti povodom 40 godina FIN-a kazao da je do danas Fakultet islamskih nauka sklopio brojne sporazume o saradnji, npr. sa Islamskim univerzitetom u Rotterdamu, sa Univerzitetom u Teheranu, kroz sporazum koji s njim ima Univerzitet u Sarajevu.

- FIN je prepoznat u regionu te u Evropi i islamskom svijetu, kao poželjan partner za obrazovnu, naučnu i stručnu saradnju na planu islamskih nauka - kazao je te dodao da FIN ima i vrlo živu saradnju i s Pravnim fakultetom Univerziteta u Beču.

Međunarodna saradnja

Također, temeljita istraživanja rada Fakulteta će pokazati da se njegova snažna međunarodna komponenta nalazi i u samom sastavu i obrazovnom profilu njegovog današnjeg nastavnog kadra i nastavničkog zbora, kao i u obrazovnom profilu nastavnika i profesora koji su preselili na bolji svijet.

Radi se o ljudima, ženama i muškarcima, koji su svoje fakultete ili postdiplomske studije završili, te magistarske i doktorske disertacije branili na prestižnim univerzitetima: El-Azhar u Kairu, te na univerzitetima u Chicagu, Madridu, Rabatu, Aligarhu, Kuala Lumpuru, Rijadu, Medini, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Prištini.

Nastavnici i profesori Fakulteta islamskih nauka su već odavno stupili u međunarodnu razmjenu znanja, mnogi od njih boravili su, u okviru eminentnih međunarodnih univerzitetskih specijalizacija i programa, na univerzitetima: Kairo, Oxford, Cambridge, New York, Santa Barbara, Yale University, Pariz, Teheran, Rijad, Doha, Arizona, Ohio, Chichago.


Anketa

  • Prema šeriatskom zakonu volja vakifa je: